Obrazloženje

Turistički 'sektor' značajan je potrošač električne energije. Potrošnja energije u izravnoj je korelaciji s klimatskim promjenama što predstavlja visoki prioritet Europske komisije. Praćenje potrošnje energije turista i energetskog otiska turizma izrazito je važno za poticanje očuvanja energije i ostvarenje financijskih ušteda za pružatelje usluga u turizmu, ali i tvrtke koje se bave energetskom učinkovitosti i proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Europska komisija osigurava sredstva putem različitih fondova za praćenje energetskog otiska turizma.

Opis

Ukupna potrošnja energije u komercijalnim smještajnim kapacitetima u GWh u odnosu na ukupnu potrošnju energije stalnog stanovništva u GWh.

Pristup

Složeni pokazatelj čija se procjena temelji na sekundarnim podacima. Ukupna potrošnja energije u komercijalnim smještajnim kapacitetima procjenjuje se na temelju postojećih normativa potrošnje energije prema vrsti smještaja i strukture smještajnih kapaciteta. Potrošnja energije u kućanstvima temelji se na rezultatima provedenih istraživanja i procjene broja stanovnika.

Izvori podataka

• eVisitor za broj noćenja u komercijalnom smještaju prema vrsti smještaja
• DZS za procjenu broja stalnih stanovnika i potrošnju energije u kućanstvima i uslugama
• Energetski institut Hrvoje Požar (normativi potrošnje energije)

Obrazloženje

Voda je ključni resurs i ograničujući čimbenik razvoja turizma, posebice uslijed povećanih rizika uzrokovanih klimatskim promjenama, hidrološkim anomalijama i sl. Potrošnja vode je ključna tema u Hrvatskoj i zbog velikih gubitaka u vodoopskrbnom sustavu. Praćenje potrošnje vode ukazuje i na mogućnost financijskih ušteda za koje se mogu ostvariti i poticaji iz EU fondova (kako za pružatelje usluga u turizmu tako i za komunalna poduzeća i jedinice lokalne samouprave).

Opis

Potrošnja vode u komercijalnim smještajnim kapacitetima u odnosu na potrošnju vode stalnog stanovništva.

Pristup

Složeni pokazatelj čija se procjena temelji na sekundarnim podacima. Ukupna potrošnja vode u komercijalnim smještajnim kapacitetima procjenjuje se na temelju postojećih normi potrošnje vode prema vrsti smještaja i strukture smještajnih kapaciteta. Potrošnja vode u kućanstvima obuhvaća potrošnju vode kućanstava u stanovima priključenim na javnu mrežu i onih koji koriste hidrofor.

Izvori podataka

• DZS za potrošnju vode i podatke o kućanstvima spojenim na javnu vodovodnu mrežu, odnosno onima koji koriste hidrofor (Popis 2011.)
• eVisitor za broj noćenja
• Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije, Institut građevinarstva Hrvatske, 2008.

Obrazloženje

Turizam donosi intenzivno i asimetrično opterećenje sustava za obradu otpadnih voda. To je posebno važno u odredištima na kojima prevladavaju plaže, jezera i rijeke kao ključne atrakcije. Otpadne vode mogu ugroziti kvalitetu okoliša o kojoj ovisi konkurentnost turizma. Na raspolaganju je i mogućnost financiranja komunalne infrastrukture iz EU fondova (kako za pružatelje usluga u turizmu tako i za komunalna poduzeća).

Opis

Postotak otpadnih voda destinacije tretiranih do najmanje sekundarne razine prije ispuštanja.

Pristup

Složeni pokazatelj čija se procjena temelji na sekundarnim podacima. Službeni podaci o tretiranju otpadnih voda korigiraju se udjelom kućanstava / stanova priključenih na javni kanalizacijski sustav na županijskoj razini.

Izvori podataka

DZS

Obrazloženje

Sustav prikupljanja, razdvajanja, uporabe i zbrinjavanja otpada je prema procjenama Europske komisije još uvijek sub-standardan. Zdravstveni, ekološki/okolišni i sigurnosti aspekti rizika su već prisutni u turističkim destinacijama, a povećana turistička aktivnost ih pojačava te time ugrožava i konkurentnost turističke destinacije.

Opis

Proizvodnja komunalnog otpada turista u komercijalnim smještajnim kapacitetima u odnosu na proizvodnju komunalnog otpada stalnog stanovništva.

Pristup

Složeni pokazatelj čija se procjena temelji na sekundarnim podacima.

Izvori podataka

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
• eVisitor za broj noćenja
• DZS za procjenu broja stalnih stanovnika u određenoj godini

Obrazloženje

Trendovi ukazuju na to da 'novi' turisti vode brigu o zaštiti okoliša i prirodi te da preferiraju smještajne objekte koji posluju u skladu s time. Isto tako, 'novi' turisti preferiraju garanciju takvog poslovanja. Nadalje, certificiranje utječe na podizanje razine svijesti o temama zaštite okoliša i prirode turista i stanovnika te, posredno, na održivost lokalne zajednice.

Opis

Pokazatelj mjeri razinu svijesti ponuđača usluga u turizmu o okolišno održivom i društveno odgovornom poslovanju, a predstavlja udio turističkih poduzeća koja koriste sustave dobrovoljnog certificiranja/označavanja ekološkog poslovanja u ukupnom broju turističkih poduzeća (u %).

Pristup

U nedostatku službenih i javno dostupnih podataka o posjedovanju certifikata u turizmu (okoliš, održivost, kvaliteta, sigurnost hrane, sigurnost kemikalija, društvena odgovornost i sl.), potrebno je provesti primarno kvantitativno istraživanje na skupu ponuđača usluga u turizmu, prije svega ponuđača smještajnih i ugostiteljskih usluga.

Izvori podataka

• Ministarstvo turizma
• Sustav TZ
• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
• Anketa ponuđača smještajnih i ugostiteljskih usluga u turizmu