Sustav pokazatelja održivog razvoja prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO)
Na globalnoj razini već više od tri desetljeća različite inicijative i međunarodne organizacije potiču primjenu održivosti u turizmu. Među njima se svakako ističe metodologija UNWTO-a s početka 1990- ih godina, kada se u sklopu Svjetske turističke organizacije pojavila inicijativa za razvoj pokazatelja održivosti turizma koji bi služili kao alat za sažimanje i prezentiranje ključnih informacija potrebnih za donošenje kvalitetnih odluka u upravljanju turističkom destinacijom. Godine 1992. predložena je inicijalna lista pokazatelja na nacionalnoj razini, koja je potom bila testirana na skupini zemalja koja je uključivala Kanadu, Meksiko, Nizozemsku, SAD te Argentinu. Na osnovi stečenih iskustava, UNWTO 1996. godine izdaje Priručnik za uspostavu sustava pokazatelja održivosti u turizmu pod nazivom „Što turistički menadžeri trebaju znati - Praktični vodič za razvoj i korištenje pokazatelja održivog turizma“ (eng. What Tourism Managers Need to Know – A Practical Guide to the Development and Use of Indicators of Sustainable Tourism). U vidu uspostave pokazatelja bitno je napomenuti da je Generalni sekretarijat UN-a 2001. inaugurirao etički kodeks turizma (eng. Global Code of Ethics for Tourism - GCET) UNWTO-a za vlade, tvrtke, lokalne zajednice i turiste, s ciljem smanjenja negativnih utjecaja turizma te stvaranja većeg doprinosa turizma kroz koncept okolišne, društvene i ekonomske održivosti. UNWTO je na globalnoj razini kontinuirano provodio različite aktivnosti koje produbljuju teme GCET-a te je između ostalog objavio Vodič za razvoj održivog turizma za lokalnu upravu (UNWTO, 1998). Temeljem prikupljenih brojnih praktičnih iskustva, 2004. godine objavljen je Priručnik za uspostavu sustava pokazatelja održivosti u turizmu (eng. Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations – A Guidebook), (UNWTO, 2004). Metodologija UNWTO-a je u većoj mjeri usmjerena na razvoj sustava pokazatelja održivosti turizma na razini destinacije, pri čemu se pod pojmom destinacije ne mora nužno podrazumijevati pojedino turističko mjesto, već to može biti i čitava regija ili država u cjelini. Ovom metodologijom se predlažu tri faze implementacije procesa mjerenja, pri čemu svaku fazu čine četiri koraka. Osim detaljnog opisa same metodologije, UNWTO (2004) analizira i pedesetak značajnih tema, odnosno problema održivog razvoja turizma. Uz svaku temu su na konceptualnoj razini predloženi i pokazatelji, a lista osnovnih pokazatelja, koji su općenito relevantni, prikazana je u Tablici 2.2.1. UNWTO-ovu metodologiju i pokazatelje treba shvatiti kao inicijativu čija je intencija bila izgradnja univerzalno primjenjivog sustava pokazatelja koji bi se mogao koristiti za bilo koju turističku destinaciju, u bilo kojem dijelu svijeta. Iako taj proces još uvijek nije u potpunosti završen, metodologija i osnovni pokazatelji UNWTO-a mogu poslužiti kao polazište nacionalnom, regionalnom ili lokalnom projektu razvoja sustava pokazatelja održivosti turizma.
Pokazatelji održivog razvoja prema UNWTO, 2004: 245
| Područje/tema |
Pokazatelj |
|
Zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom
|
Razina zadovoljstva lokalnog stanovništva turizmom
|
|
Učinci turizma na lokalnu zajednicu
|
Omjer broja turista i lokalnih stanovnika (prosječno i u vrhu sezone po danu)
|
|
Postotak lokalnog stanovništva koje vjeruje da turizam može pomoći u izgradnji infrastrukture i pružanju novih usluga
|
|
Broj i kapacitet društvenih usluga raspoloživih lokalnoj zajednici (postotak usluga koji se može pripisati turizmu)
|
|
Održavanje zadovoljstva turista
|
Razina zadovoljstva posjetitelja
|
|
Percepcija dobivene vrijednosti za novac
|
|
Postotak povratka turista
|
|
Sezonalnost turizma
|
Dolasci turista po mjesecima i tromjesečjima
|
|
Stopa popunjenosti registriranog (službenog) smještaja po mjesecima (najviše sezone u odnosu na vansezonsko razdoblje) i postotak ukupne popunjenosti u najpopunjenijem tromjesečju ili mjesecu
|
|
Postotak poduzeća koja rade cijelu godinu
|
|
Ukupan broj i postotak radnih mjesta u turizmu koja su otvorena cijele godine (u odnosu na privremena radna mjesta, otvorena samo tijekom sezone)
|
|
Gospodarske koristi od turizma
|
Ukupan broj lokalnih stanovnika (omjer muškaraca i žena) zaposlenih u turizmu (kao i omjer turističke i ukupne zaposlenosti)
|
|
Prihodi generirani turizmom kao postotak ukupnih prihoda generiranih u lokalnoj zajednici
|
|
Upravljanje energijom
|
Potrošnja energije po stanovniku iz svih raspoloživih izvora (ukupno i u turizmu po osobi po danu)
|
|
Postotak poduzeća koja sudjeluju u programima očuvanja energije ili primjenjuju politike i tehnike štednje energije
|
|
Postotak potrošnje energije iz obnovljivih izvora (na razini destinacije i na razini poduzeća)
|
|
Raspoloživost i očuvanje vode
|
Potrošnja vode (ukupni obujam i u litrama dnevno po turistu)
|
|
Ušteda vode (postotak smanjene potrošnje ili reciklirane vode)
|
|
Kvaliteta pitke vode
|
Postotak turističkih poduzeća čija voda za piće zadovoljava međunarodne standarde
|
|
Učestalost zaraza koje su uzrokovane pijenjem vode (broj/postotak posjetitelja koji izvještavaju da su imali tegoba uzrokovanih zarazom tijekom boravka)
|
|
Postupanje s otpadnim vodama iz domaćinstva
|
Postotak otpadnih voda iz domaćinstva koji se zbrinjava (na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini)
|
|
Postotak turističkih poduzeća (ili smještajnih objekata) koji su uključeni u sustav zbrinjavanja otpadnih voda
|
|
Upravljanje krutim otpadom (smećem)
|
Količina smeća koja se proizvodi u destinaciji (mjesečno, u tonama)
|
|
Omjer volumena recikliranog smeća u m³ i ukupnog obujma smeća (specificirano prema različitim oblicima)
|
|
Broj kontejnera za smeće na javnim površinama
|
|
Kontrola razvoja
|
Postojanje procesa planiranja razvoja ili upotrebe zemljišta, uključujući turizam
|
|
Postotak površine koja se kontrolira (gustoća, prostorni razmještaj)
|
|
Kontroliranje intenziteta turizma
|
Ukupan broj turističkih dolazaka (prosjek, mjesečno, u vrhu sezone)
|
|
Broj turista po m² (plaže ili neke druge turističke atrakcije) te po km² destinacije (prosječni broj i prosjek u vrhu sezone)
|
Izvor : UNWTO, Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations A Guidebook, World Tourism Organization, Madrid 2004. , P. 55-241
S obzirom na važnost uloge UNWTO-a u formiranju procesa mjerenja, dodatno treba istaknuti publikacije s fokusom na praćenje održivosti turizma: Smjernice za održivi razvoj i upravljanje turizmom u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima, (UNWTO/UNEP/IUCN, 2002), primjere dobre prakse u ekoturizmu (UNWTO, 2002a i UNWTO, 2002b) te doprinos važnih publikacija na ovu temu (UNDP 2014, IUCN 2015). Iz perspektive pokazatelja bitne su i publikacije: Kriteriji i pokazatelji održivog turizma za hotele i turoperatore (GSTC, 2013a) te za destinacije (GSTC, 2013b).
Više na: http://www2.unwto.org/mst
